Knjiga „Crnogorci internirani u Kampelu i Kolfjoritu (1942–1943)”, koju su napisali italijanski istraživači i istoričari prof. Renato Dino Nardeli i Đovani Kaczmarek, promovisana je u Dvorcu kralja Nikole u Baru. Objavljena je još 2012. godine, u izdanju SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, u okviru edicije „Dokumenti za nezaborav”.
Crnogorsko izdanje knjige „Crnogorci internirani u Kampelu i Kolfjoritu (1942–1943)”, u prevodu Cvijete Brajičić, posvećeno je sjećanju na više od 2.000 crnogorskih civila, koji su od novembra 1942. do septembra 1943. godine bili zatočeni u italijanskim logorima. U knjizi je, između ostalog, publikovan i spisak od 255 biografskih bilješki nastalih kao rezultat saradnje Instituta za savremenu istoriju Umbrije i SUBNOR-a i antifašista Opštine Bar, na čelu sa tadašnjim predsjednikom Nikolom Masoničićem. Upravo zato, kao i u znak sjećanja na civilne žrtve rata i poštovanja prema njihovoj tragičnoj sudbini, knjiga je promovisana u Baru.
Renato Nardeli, koji je prisustvovao promociji, istakao je da je cilj knjige bio da se javnosti prezentira dokumentacija koja će doprinijeti rasvjetljavanju pomalo zaboravljenih događaja, ličnosti i njihovih sudbina. Prema njegovim riječima, istorijsko produbljivanje i usluga sjećanju je motiv za knjigu, jer se u Italiji i dalje raspravlja o logorima i studira o njima.
– Neka istraživanja su potvrdila značaj tog sjećanja i otpor u Italiji. Knjiga počinje rekonstrukcijom priče o dva glavna logora, a drugi dio knjige nastao je u saradnji sa barskim SUBNOR-om, čiji su nam članovi puno pomogli u podacima o crnogorskim zarobljenicima, posebno u logoru Kolfjorito – kazao je prof. Nardeli.
General Špiro Niković kazao je da su logori najveća ratna stratišta.
– Samo iz male Crmnice internirano je u italijanske logore 1.400 ljudi, a znamo da je Crmnica udarila temelje istinskom antifašizmu i temelje slobode evropskom narodu – kazao je on i dodao,
– Ova knjiga se ne može odvojiti od jedne druge, “Druga strana rata”, autora Nikole Masoničića. Ovo je italijansko izdanje, kojem je profesor Nardeli dodao 8 poglavlja, kroz koja je on čitaoca upoznao sa karakterima ljudi koji su upravljali tim logorima. Koncentracioni logori su najsramnija stratišta gdje su ljudi pretvarani u brojeve. Ovdje Nardeli i Nikola Masoničić izvode te ljude na svijetlo dana, i oni nisu više brojevi logoraški, to su ljudi.
Potpredsjednik SUBNOR-a i antifašista Crne Gore prof. dr Ljubomir Sekulić kaže da su odnosi Crne Gore i Italije duga istorija prijateljstva i neprijateljstva, ali više prijateljstva. Takođe, on je istakao da je knjiga izvanredna.
– Ako se pažljivo čita, jasno se može vidjeti razlika između ponašanja naroda Italije prema logorašima i vlasti, a to su bili tada italijanski fašisti, jer Italija je, nažalost, i kolijevka fašizma. Oni su dočekivali te logoraše psujući i gađajući ih raznim predmetima. Treba biti objektivan, to je bio period nakon velikih stradanja italijanskih vojnika, a oni su te logoraše doživljavali kao zločince koji su ubili njihovu djecu. Ali je, zato, kada sam prije 3-4 godine bio na otvaranju logora, došlo do izražaja pravo humano, italijansko antifašističko srce, i bilo je to veoma emotivno i dirljivo – kazao je Sekulić.
Miodrag Tanjo Masoničić, predsjednik barskih izviđača, koji njeguju antifašizam i koji su posjetili i logor u Kampelu u Italiji, je i sin Nikole Masoničića, dugogodišnjeg predsjednika i člana SUBNOR-a Bara i Crne Gore, koji je dao doprinos nastajanju ove vrijedne knjige. Prema njegovim riječima, izviđači su u ovoj priči još od prije pet godina, kada je počela realizacija projekta “Staze sjećanja”.
– Posjetili smo logore u Italiji, prisustvovali naučnom simpozijumu, otkrivanju spomenika, gdje je bio koncentracioni logor, i vidjeli smo grozne uslove u kojima su ljudi tamo boravili. Mislim da je vrlo korisno da se naši mladi upoznaju sa načinom života i torturama koje su ti ljudi doživjeli, a opet da vide i da jedna druga, nova Italija ima jedan potpuno drugi odnos prema svemu tome – kazao je Masoničić.
On je istakao da je u svim značajnim projektima koji Barani i Crnogorci ostvaruju sa Italijom dragocjenu podršku dala Baranka Danijela Đurđević, predsjednica Udruženja Crnogoraca i prijatelja Crne Gore u Peruđi.
Na velikom doprinosu autorima knjige Nardeliju i Kaczmareku na rasvetljavanju jednog dijela zaboravljene istorije Drugog svjetskog rata zahvalio se Đuro Marković, predsjednik SUBNOR-a i antifašista Bara.
Profesor Nardeli je promociju zaključio rečenicom da „svaki sukob, u stvari, postoji kako bi se narodi spojili na neki način, to bi trebalo da bude jedina i najbolja konsekvenca inače besmislene i tragične pojave kao što je rat”.D.S.